Jedno od najzastupljenijih pitanja ljudi koji uvode istezanje u svoj životni ritam jeste: „Kada je najbolje da se istežem?“
Odgovor može da bude različit i veoma zavisi od cilja zbog kog se istežete, pa ćemo u ovom tekstu to pokušati da obrazložimo.
Istezanje u jutarnjim časovima
Ukoliko želite da sebi olakšate kretanje u toku celog dana, pripremite svoje mišiće za sve što ih čeka, ili poboljšate cirkulaciju radi boljeg funkcionisanja na dnevnom nivou, onda će istezanje ujutru biti dobra odluka. S obzirom da se nakon višečasovnog sna mišići definitivno skraćuju i telo je manje pokretljivo, istezanje u jutarnjim časovima može delovati intenzivnije nego istezanje u kasnijim dnevnim časovima. Takođe obimi pokreta mogu biti manji usled jače senzacije, hladnijih mišića i nepodmazanijih zglobova zbog dugog mirovanja prethodnih sati. Nakon istezanja, telo će dobiti sve moguće optimalne uslove za dalje kretanje i rad.
Istezanje u popodnevnim i večernjim časovima
Nakon napornog dana, posle dugog sedenja, pognutih ramena i zatvorenih kukova, istezanje je jedna od najboljih stvari koje možete priuštiti vašem telu. Omogućiće vam bržu eliminaciju nagomilanih materija unutar mišića, poboljšati snabdevanje mišića i mozga kiseonikom, pogotovo ako je istezanje usklađeno sa adekvatnim disanjem. Uticaće relaksaciono na nervni sistem i definitivno poboljšati san.
U pregledu kineskih i američkih studija iz medicinskog časopisa Sleep Medicine Revievs, pokazalo se da meditativni pokreti poput joge i tai čija pre spavanja poboljšavaju kvalitet sna, a takođe poboljšavaju opšte blagostanje fizičkog i mentalnog zdravlja pojedinca. U stvari, pokazalo se da je joga veoma korisna za one koji se bore da zaspu noću zbog bolnih mišića ili nemirnog uma.
U istraživanju Nacionalnog centra za komplementarno i integrativno zdravlje, više od polovine ljudi koji su se bavili jogom pre spavanja reklo je da im to pomaže da bolje spavaju.
Istezanje pre treninga
Jedan od načina zagrevanja i pripreme tela za trening može biti neki od vidova istezanja. Najčešće se preporučuje dinamičko istezanje, ukoliko radite samostalno, ali i asistirano istezanje kakvo postoji u našem centru. U tim slučajevima ono što sugerišemo jeste da se mišići ne dovode do kranjih granica istegljivosti kako se ne bi previše relaksirali, već do nekih 60 ili 70% od maksimuma. Pri ovakvom vidu istezanja koristi se PNF tehnika kod koje se vrši i aktivacija mišića u vidu statičke kontrakcije, koja je izuzetno dobra za „buđenje“ mišića pred trening.
Istezanje nakon treninga
Opšte poznato je da će istezanje nakon treninga imati ulogu u bržem oporavku mišića i smanjenju subjektivnog osećaja zamora, što većina pojedinaca koji koriste istezanje nakon treninga može potvrditi. Po novijim istraživanjima, istezanje treba da se vrši sat do 2h nakon treninga, pogotovo nakon nekih težih treninga snage. Naime nakon treninga snage, mišićni tonus ostaje veoma velik i momentalno istezanje će da utiče najviše na fasciju (mišićni omotač), a tek kada tonus malo opusti, dozvoliće i celom mišiću da se istegne.
Istezanje kada vam telo kaže da treba
Intuitivno istezanje je uvek dobrodošlo jer naše telo daje signale šta mu je potrebno. U tom slučaju, jedina bitna stavka je što su, u tom trenutku mišićima i nervnom sistemu, neophodni istezanje i relaksacija. Oslušnite telo, osećaćete se sigurno neuporedivo bolje.