Uklještenje sluzne kesice (impindžment) jedan je od najčešćih uzroka bola u ramenu. Do ovog stanja dolazi prilikom uklještenja tetiva ili burze u ramenu. Preterana aktivnost ili učestalo ponavljanje jednih te istih pokreta najčešći su faktori rizika koji dovode do uklještenja. Problemu su često izloženi sportisti (plivanje, tenis), a nekada uzroci leže u abnormalnosti u samim kostima, odnosno zglobu ramena. Problem se javlja najčeše kod osoba u srednjim godinama. Bolno rame može biti i posledica povrede, a nekada se javlja samo od sebe i nema očiglednih uzroka.
Kod akutnog impindžmenta dolazi do iritacije sluzne kesice (bursitis) koja se nalazi neposredno iznad zgloba ramena i karakteriše se njenim zadebljanjem i povećanom količinom tečnosti u njoj. Stanje je obično reverzibilno, tj. po prestanku uzroka se burza potpuno oporavlja. Ukoliko se ovo stanje ne leči može preći u hroničnu fazu u kojoj je sluzna kesica zadebljana, ponekad ispunjena tečnošu, a moguća je pojava koštanih izraslina na kosti iznad sluzne kesice (acromion). Stanje je inevrezibilno. Tada se javlja i iritacija tetive rotatorne manžetne (supraspinatusa) a moguće je i njeno pucanje.
Specificno stanje je impindžment kombinovan sa pojavom kalcifikata u tetivi rotatorne manžetne (kalcificirajući tendinit,tendinitis calcarea). Pri gnječenju tetive je moguće da se on izlije u burzu i da da veoma jake bolove.
Bol u ramenu je glavni simptom i u početku je najčešći pri podizanju ruke iznad nivoa ramena, a naročito pri pokretu koji liči na bacanje lopte, a svakodnevne aktivnosti predstavljaju problem. Pacijent se obično u ovoj fazi ne javlja lekaru jer je očekivanje da će stanje proći samo od sebe, što se često i dešava. Bol može da se širi niz ruku sve do šake ili ka vratu. Vremenom, može doći do honičnog stanja u kome je bol manje – više konstantan, a pojačava se pri aktivnostima. Ukoliko se ovo stanje adekvatno ne leči može doći do oštećenja tetiva rotatorne manžetne. Dolazi do otoka u mišićima što dalje izaziva sekundarne probleme, kao što su smanjena cirkulacija krvi u mišićima i njihova atrofija. Sve ovo dovodi do slabljenja snage mišića ramena. Mišići postaju napeti i upada se u začarani krug koji vodi sve većem bolu i smanjenju aktivnosti u ramenu. Kod kalcificirajućeg tendinita bol je jak i iznenadan, a stanje izgleda jako dramatično.
Cilj terapije jeste smanjenje, odnosno otkalanjanje bola i uspostavljanje normalne funkcije ramena. Prilikom određivanja tretmana, treba uzeti u obzir starosnu dob, aktivnosti pacijenta i opšte zdravstveno stanje.
Neoperativno lečenje
Blokada daje se u sluznu kesicu, najbolje pod kontrolom ultrazvuka. Deluje tako sto smanjuje iritaciju, pa time i bol u ramenu.
Fizikalne procedure (prvenstveno kineziterapija) neophodan su deo lečenja i najčešće se preporučuju nakon davanja blokade. Usmerene su na jačanje mišića stabilizatora ramena kao i lopatice.
Odmor i prilagođavanje dnevih aktivnosti bolnom ramenu jer je vrlo bitno ne provocirati već iritiranu sluznu kesicu.
Operativno lečenje se preporučuje u slučajevima kada ne uspe konzervativno lečenje. Radi se artroskopsko uklanjanje burze uz tzv. dekompresiju – uklanjanje izrasline kosti koja je iznad burze. Operacija je minimalna, a oporavak brz.