Mišić predstavlja meko tkivo, sačinjeno od posebnih vlakana (poznatih kao mišićna vlakna) koja poseduju sposobnost kontrahovanja. Mišićna vlakna su sačinjena od posebne vrste ćelija nazvanih miociti, koje u sebi sadrže niti proteina aktina i miozina. Kako niti prelaze jedna preko druge njihova mišićna aktivnost stvara kontrakciju koja menja dužinu i oblik ćelije.
Tipovi mišića:
– skeletni (poprečno-prugasti),
– glatki mišići,
– srčani mišić
Poprečno-prugasti mišići
Poprečno-prugasti (skeletni) mišići su vezani za kosti i daju oblik telu. Njihove ćelije su izduženog oblika i bez nastavaka, imaju više jedara koja su smeštena periferno – ispod ćelijske membrane. Spadaju u najkrupnije ćelije u telu (do 4 cm kod čoveka) i sačinjavaju oko 40% ukupne telesne težine. Membrana ovih mišićnih ćelija naziva se sarkolema. Karakteristična poprečna-prugavost ogleda se u naizmeničnim tamnim i svetlim trakama, što potiče od građe samih miofibrila. Miofibrili su izgrađeni od tankih aktinskih i debelih miozinskih vlakana. Tamnu prugu grade aktin i miozin, a svetlu samo aktin. Sredinom svetle pruge pruža se jedna tamna linija nazvana Z-linija. Skeletni mišići su inervisani perifernim nervnim sistemom tako da rade pod uticajem naše volje i u toku rada se zamaraju. Osnovna funkcija ovih mišića je kretanje i proizvodnja telesne toplote. Njihova mišićna vlakna su grupisana u snopiće koji su obavijeni vezivnom opnom. Više snopića udruženo je u veće snopove, koji su grupisani i povezani zajedničkom vezivnom opnom gradeći mišić.
Glatki mišići
Glatki (visceralni) mišići izgrađuju zidove cevastih organa i organa sa šupljinama (creva, želudac, mokraćna bešika, krvni sudovi, materica i dr.). Sastoje se od većeg broja vretenastih ćelija koje imaju obično jedno jedro u centru ćelije. Aktin i miozin su u njima grupisani u snopove tako da nema poprečne-prugavosti. Inervisani su vegetativnim (autonomnim) nervnim sistemom tako da rade van uticaja naše volje. Inervacija je dvojna, što znači da je svaki mišić u vezi i sa simpatikusom i sa parasimpatikusom čime se postiže regulacija rada organa (ako simpatikus npr. ubrzava rad nekog organa, onda će parasimpatikus delovati suprotno). Kontrakcije glatkih mišića su spore, duže traju i ne dolazi do zamaranja.
Srčani mišić
Srčani mišić je po strukturi sličan poprečno-prugastim mišićima, a po funkciji je sličniji glatkim mišićima. On je poprečno-prugast, ali je specijalno građen kao fiziološki sincicijum. Ćelije su skraćeno vretenastog oblika i imaju nastavke preko kojih se povezuju čime obrazuju sincicijum, što omogućava nesmetano prenošenje nadražaja kroz srčani mišić (vidi sliku). Kontrakcije srčane muskulature su brze, ritmičke i automatske. Postoje dve vrste mišićnih ćelija u srcu:
• jedne, tipične mišićne ćelije koje grade pretkomore i komore srca, i
• druge – Purkinjeove ćelije, koje grade tzv. automatski (sprovodni) sistem srca.
* Sincicijum je velika višejedarna citoplazma koja je ograničena ćelijskom membranom, ali nije izdvojena na pojedinačne jednojedarne ćelije unutrašnjim membranama.
Osobine mišića
1. Razdražljivost (ekscitabilnost) – Svojstvo generisanja i sprovođenja akcionih potencijala. Posledica visokog mirovnog potencijala membrane koji iznosi -90mV.
2. Kontraktilnost – Omogućena prisustvom kontraktilnog aparata, koga čine naizmenično postavljeni i delimično preklopljeni proteinski filamenti miozina i aktina.
3. Rastegljivost – Sposobnost mišića da se istegne na veću dužinu od one i mirovanju.
4. Elastičnost – Mišići sadrže elastične elemente koji deluju na vraćanje na početnu dužinu (serijski i paralelno vezani).