Struktura misica

Struktura mišića

Mišić predstavlja meko tkivo, sačinjeno od posebnih vlakana (poznatih kao mišićna vlakna) koja poseduju sposobnost kontrahovanja. Mišićna vlakna su sačinjena od posebne vrste ćelija nazvanih miociti, koje u sebi sadrže niti proteina aktina i miozina. Kako niti prelaze jedna preko druge njihova mišićna aktivnost stvara kontrakciju koja menja dužinu i oblik ćelije.

Tipovi mišića:

– skeletni (poprečno-prugasti),
– glatki mišići,
– srčani mišić

Poprečno-prugasti mišići

Poprečno-prugasti (skeletni) mišići su vezani za kosti i daju oblik telu. Njihove ćelije su izduženog oblika i bez nastavaka, imaju više jedara koja su smeštena periferno – ispod ćelijske membrane. Spadaju u najkrupnije ćelije u telu (do 4 cm kod čoveka) i sačinjavaju oko 40% ukupne telesne težine. Membrana ovih mišićnih ćelija naziva se sarkolema. Karakteristična poprečna-prugavost ogleda se u naizmeničnim tamnim i svetlim trakama, što potiče od građe samih miofibrila. Miofibrili su izgrađeni od tankih aktinskih i debelih miozinskih vlakana. Tamnu prugu grade aktin i miozin, a svetlu samo aktin. Sredinom svetle pruge pruža se jedna tamna linija nazvana Z-linija. Skeletni mišići su inervisani perifernim nervnim sistemom tako da rade pod uticajem naše volje i u toku rada se zamaraju. Osnovna funkcija ovih mišića je kretanje i proizvodnja telesne toplote. Njihova mišićna vlakna su grupisana u snopiće koji su obavijeni vezivnom opnom. Više snopića udruženo je u veće snopove, koji su grupisani i povezani zajedničkom vezivnom opnom gradeći mišić.

Glatki mišići


Glatki (visceralni) mišići izgrađuju zidove cevastih organa i organa sa šupljinama (creva, želudac, mokraćna bešika, krvni sudovi, materica i dr.). Sastoje se od većeg broja vretenastih ćelija koje imaju obično jedno jedro u centru ćelije. Aktin i miozin su u njima grupisani u snopove tako da nema poprečne-prugavosti. Inervisani su vegetativnim (autonomnim) nervnim sistemom tako da rade van uticaja naše volje. Inervacija je dvojna, što znači da je svaki mišić u vezi i sa simpatikusom i sa parasimpatikusom čime se postiže regulacija rada organa (ako simpatikus npr. ubrzava rad nekog organa, onda će parasimpatikus delovati suprotno). Kontrakcije glatkih mišića su spore, duže traju i ne dolazi do zamaranja.

Srčani mišić


Srčani mišić je po strukturi sličan poprečno-prugastim mišićima, a po funkciji je sličniji glatkim mišićima. On je poprečno-prugast, ali je specijalno građen kao fiziološki sincicijum. Ćelije su skraćeno vretenastog oblika i imaju nastavke preko kojih se povezuju čime obrazuju sincicijum, što omogućava nesmetano prenošenje nadražaja kroz srčani mišić (vidi sliku). Kontrakcije srčane muskulature su brze, ritmičke i automatske. Postoje dve vrste mišićnih ćelija u srcu:
• jedne, tipične mišićne ćelije koje grade pretkomore i komore srca, i
• druge – Purkinjeove ćelije, koje grade tzv. automatski (sprovodni) sistem srca.

* Sincicijum je velika višejedarna citoplazma koja je ograničena ćelijskom membranom, ali nije izdvojena na pojedinačne jednojedarne ćelije unutrašnjim membranama.

Osobine mišića

1. Razdražljivost (ekscitabilnost) – Svojstvo generisanja i sprovođenja akcionih potencijala. Posledica visokog mirovnog potencijala membrane koji iznosi -90mV.
2. Kontraktilnost – Omogućena prisustvom kontraktilnog aparata, koga čine naizmenično postavljeni i delimično preklopljeni proteinski filamenti miozina i aktina.
3. Rastegljivost – Sposobnost mišića da se istegne na veću dužinu od one i mirovanju.
4. Elastičnost – Mišići sadrže elastične elemente koji deluju na vraćanje na početnu dužinu (serijski i paralelno vezani).