Istezanje i menopauza: kako pokret vraća balans hormonima i telu

Uvod: Menopauza kao novo poglavlje, ne kraj energije

Menopauza donosi brojne promene – fizičke, emotivne i hormonske. I dok se većina pristupa fokusira na suplemente i terapije, telo poseduje sopstvene mehanizme za prilagođavanje.
Pokret, disanje i istezanje mogu pomoći da taj proces bude lakši, stabilniji i svesniji.
Istezanje nije samo fizička aktivnost, to je način da se kroz pokret vrati osećaj kontrole, ravnoteže i povezanosti sa sopstvenim telom.


1. Hormonske promene i uloga pokreta

Pad estrogena i progesterona menja strukturu mišića, vezivnog tkiva i cirkulaciju.
Nedostatak estrogena često dovodi do ukočenosti i bolova u zglobovima jer se smanjuje dotok krvi i hranljivih materija u tkiva.
Redovno istezanje aktivira mehanoreceptore i poboljšava cirkulaciju, čime se direktno ublažavaju simptomi fizičke nelagodnosti.


2. Kortizol, stres i hormonska ravnoteža

U menopauzi telo postaje osetljivije na stres zbog promenjene aktivnosti HPA-ose.
Hronično povišen kortizol dodatno remeti hormonalni balans i utiče na spavanje, raspoloženje i apetit.
Lagane, svesne rutine istezanja dokazano smanjuju kortizol i aktiviraju vagus nerv, čime telo ulazi u stanje smirenja i regeneracije.


3. Termalna stabilnost i smanjenje valunga

Jedan od najneprijatnijih simptoma menopauze su valunzi i noćna znojenja.
Studije iz 2023. godine (Maturitas Journal) pokazale su da kombinacija blagog istezanja i kontrolisanog disanja značajno smanjuje frekvenciju valunga kod žena u perimenopauzi.
Disanje kroz nos i produžen izdah snižavaju aktivnost simpatičkog nervnog sistema i pomažu telu da lakše reguliše temperaturu.


4. Očuvanje zglobova, fascije i mišića

Estrogen utiče na elastičnost kolagena, a njegov pad uzrokuje smanjenje fleksibilnosti i povećan rizik od povreda.
Istezanje i lagane mobilizacije pomažu očuvanju fascijalne hidratacije i vraćanju pokretljivosti.
Kada se kombinuju sa vežbama stabilizacije, smanjuje se bol u leđima, ramenima i karlici, čime se svakodnevni pokreti ponovo vraćaju u lakoću.


5. Mentalni i emocionalni efekti pokreta

Promene hormona utiču i na neurotransmitere koji regulišu raspoloženje.
Blago istezanje povećava lučenje serotonina i dopamina, dok usporeno disanje stimuliše oslobađanje oksitocina – hormona povezanosti i smirenja.
Zato se nakon rutine istezanja često javlja osećaj mira, jasnoće i olakšanja – ne samo u telu, već i u mislima.


6. Menopauza kao prilika za redefinisanje odnosa sa telom

Ovo životno razdoblje ne mora značiti gubitak energije, već priliku da se stvori nova, svesnija rutina koja podržava regeneraciju i prisutnost.
Kroz vođeno istezanje, pažljivo disanje i balans tela i uma, moguće je ponovo izgraditi poverenje u sopstveno telo i njegovu sposobnost prilagođavanja.


Zaključak: Pokret kao nova ravnoteža

Menopauza ne mora da bude period stagnacije. Naprotiv, to je vreme kada telo može da nauči nove obrasce smirenja i stabilnosti.
Kroz lagano istezanje, fokusirano disanje i svesno prisustvo, žene mogu da pronađu svoj novi ritam, obnovljenu energiju i osećaj unutrašnje lakoće.